Zubni kamenac

Zubni kamenac

By: | Tags: | Comments: 0 | veljača 25th, 2016

Zubni kamenac

Pravilno održavanje oralne higijene osnovni je preduvjet za zdrave i lijepe zube, ali isto tako i za dugotrajnost protetskih radova.

Naime, ne održava li se oralna higijena na zadovoljavajućoj razini, bakterije koje nastaju u usnoj šupljini i ostaci hrane na površini zuba dovest će do stvaranja bijelih ili žućkastih mekih naslaga koje se vrlo lako uklanjaju četkanjem, a nazivamo ih dentobakterijskom plakom ili zubnim plakom. Zubni plak, ukoliko se ne ukloni sa površine zuba, prvi je korak u nastanku karijesa, gingivitsa, pardodontitisa i kamenca.

Uz meke naslage vrlo često možete primjetiti i tvrde naslage krem-bijele, žute ili pak smeđe boje, koje prate rub zubnoga mesa te se ne mogu odstraniti četkanjem- riječ je o zubnom kamencu.

Zubni kamenac predstavlja mineralizirani bakterijski plak koji vrlo čvrsto prijanja na površinu zuba, može se nalaziti iznad i ispod ruba gingive odnosno zubnoga mesa (supragingivalno ili subgingivalno). Gledajući cijelu usnu šupljinu, odnosno gornju i donju čeljust, najčešće ga nalazimo na unutarnjoj površni donjih prednjih zuba, te vanjskoj površini gornjih stražnjih zuba. Upravo u tom području nalaze se otvori velikih žlijezda slinovnica-parotidne i sublingvalne žlijede.

Osim loše oralne higijene sa posljedičnim nastankom i nakupljanjem plaka, stvaranju kamenca pogoduje i količina, sastav i konzistencija sline, položaj zuba u čeljusti (zbijeni zubi omogućuju lakše nakupljanje plaka i kamenca), određena genetska predispozicija za razvoj parodontoloških bolesti te jatrogeni čimbenici (greške od strane stomatologa) kao što su loše izrađeni ispuni i protetski radovi.

Zubni kamenac kao potencijalni problem – bolje spriječiti nego liječiti

Zubni kamenac sam po sebi ne stvara veći problem pacijentu, barem ne onaj glavni zbog kojega se većina pacijenata javlja stomatologu, a to je bol. Isto tako zbog svoje lokalizacije u usnoj šupljini, često ne predstavlja veći estetski probem, te se u pacijentu ne razvija potreba za odlaskom stomatologu. No, treba imati na umu da nešto što ne boli ili na prvu nije vidljivo, ne mora biti i bezazleno. Naime, površina zubnog kamenca je hrapava i kao takva predstavlja idealnu podlogu za daljnje nakupljanje bakterijskog plaka, kojega je četkanjem puno teže ukloniti sa takve površine nego li sa glatke površine zuba na kojoj kamenac nije prisutan. Dakle, na površini kamenca bakterije lakše prijanjaju i teže se sa nje uklanjaju, što sa sobom nosi dodatne negativne posljedice- povećava vjerojatnost nastanka karijesa, gingivitisa i parodontitisa, što u krajnjoj liniji, ne poduzme li se ništa, rezultira gubitkom zuba.

Upravo iz navedenih razloga doktori dentalne medinicne preporučuju čišćenje kamenca svakih šest mjeseci, po potrebi i svaka tri mjeseca. Čišćenje kamenca bezbolan je zahvat koji se izvodi ručnim instrumentima ili strojnim ultrazvučnim ili piezo uređajima, nakon čega slijedi poliranje gumicama, pastama i četkicama.